Osnivač Univerziteta je Internacionalna liga humanista koju su utemeljili dobitnici Nobelove nagrade za mir i drugi velikani 20. vijeka u Philadelphia, USA, 1976. godine. Zadaća Lige je izgradnja mira, tolerancije, mađunarodnog razumjevanja, razvijanje suradnje među narodima i državama putem obrazovanja, znanosti, kulture, promocije ljudskih prava i sloboda. Takvim djelovanjem Liga osigurava poštivanje legitimnih prava, zakonitosti i sloboda utvrđenih u Povelji Ujedinjenih naroda.

 

Odlukom IV Kongresa humanista od 1998. godine Liga ima sjedište u Sarajevu.

Nezavisna međunarodna asocijacija humanista – pojedinaca sa svih kontinenata, uglednih znanstvenika, kulturnih i javnih djelatnika, vjerskih dostojanstvenika, te drugih mirotvoraca koji svojim radom i djelovanjem grade mir, povjerenje i demokraciju.

Povijest Internacionalne lige humanista počinje 1974. godine u Dubrovniku (R. Hrvatska), kada je na bespuću globalne politike sile, bivalo sve jasnije da će obrat proizvesti jedino zalaganje svih ljudi za proklamirane ciljeve ili moralni preporod čovječanstva, kada je većina građana ove ugrožene Zemlje gubila pouzdanje da išta može promijeniti zatvarajući se u svoje intimne prostore, humanizam pali sa svim kontinentima svjetionike nade. U tom nošenju luči kroz globalnu pomrčinu nastala je i Internacionalna liga humanista. Šest mirotvoraca, Philip Noel-Baker, prvi predsjednik Komiteta za razoružanje UN-a, nosilac Nobelove nagrade za mir, Ava i Linus Pauling, dobitnik Nobelove nagrade za mir i kemiju, Aurelio Peccei, predsjednik Rimskog kluba, Sophia Wadia, indijska književnica, Ivan Supek, rektor Univerziteta u Zagrebu (R. Hrvatska), sastali su se 1974. u Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku (R. Hrvatska), da napišu svoje viđenje sadašnjice i novog svijeta mira, slobode i blagostanja. Povod za taj sastanak bio je poziv države Pensillvanije da se prigodom 200-te obljetnice Deklaracije nezavisnosti u Philadelphiji, objavi dopuna ili osavremenje tog povijesnog čina, koji je utvrdio demokraciju USA na principima slobode i jednakosti. Doista, kroz tjedan dana živih diskusija izrađen je dokument koji će biti jednodušno prihvaćen, tako da je nazvan Dubrovačko – filadelfijska izjava